Zašto je grad Trebinje i regija Hercegovina – skrivena tajna sunčanog Mediterana i brdovitog Balkana?
Ako povučete taj Mediteranski meridijan, preko Provance u Francuskoj , Toskane u Italiji doćićete do Hercegovine.

Provansa, poznata po poljima lavande , Toskana po vinima , a Hercegovina još uvjek neotkrivena, nedovoljno istražena i jednom i drugom.

Ono što su polja lavande u Provansi, to su polja smilja u Hercegovni i ne samo to, mnogi danas prepoznaju Hercegovinu kao prirodni herbarijum (Herbegovinu), prostor na kome rastu na desetine različitih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja , ne samo da rastu iz zemlje, nego niču iz kamena. Tu su na primjer medonosne biljke kao žalfija (kadulja) i vrijesak sa kojih pčele sakupljaju nektar i prave Hercegovački med vrhunske boje, ukusa i mirisa.
Treba li uopšte spomiljati zašto je meso jagnjeće, teleće , kozje tako ukusno, bilo ono pečeno na ražnju ili skuvano (lešo) pa upravo što se stoka napasa po hercegovačkim dolinama i planinam prepuno ljekovitog i aromatičnog bilja.
Postoji anegdota od prije nekoliko godina kada su neki turisti oduševljeni pečenjem pitali konbara, šta je ovo ovako ukusno, a on im odgovorio “ble – ble, prššš” aludirajući na jagnje. A tek hercegovački sirevi iz kace, mješine ili sir škripavac koji vam škripuće pod zubima dok ga jedete, i uz vino, pršutu i masline – uživate!
U svijetu postoji nekoliko poznatih vinskih turističkih destinacija čuvena Napa Vally u Kalifroniji, Bordo u Francuskoj i druge ali samo jedna vinska regija ima – vina u svom imenu! Pogadjate to je Hercegovina – zemlja vina.
Srednjovjekovni vladar Stefan(Stjepan)Vukčić- Kosača oženivši bavarsku princezu Ceciliju od njemačkog- austrijskog kralja Fridriha III dobi titulu Herzog (Vojvoda) i tako nastade Herzogland. Sa obzirom da je Heceg bio poznat po svom egoističkom vladanju i kao ljubitelj vina nastade Hercegovina i taj naziv zadrža do današnjih dana.
Kad je jedan Hercegovački gasterbajter išao na rad u Njemačku, carinik na granici ga upita: Odakle dolazite gospodine? A on mu odgovori iz najužnije njemačke pokrajine Herzogland (Hercegovine).
Duvan “Hercegovina flor” poznat kao Staljinov izbor
Ništa manji kult od Staljinovih brkova nije imala ni njegova lula, ali je malo poznato šta je on stavljao u nju. Njegov izbor bio je duvan poznati kao „Hercegovina Flor“ ili „ Staljinov izbor“.
Ovaj duvan nije bio običan, jer se pojavljivao u pakovanju kao cigarete. Staljin bi uzeo dvije cigarete iz kutije, sjeckao i stavljao u svoju lulu. Običan duvan u to vrijeme u SSSR-u bio je jeftin i blagog ukusa, a ovaj koji je on pušio rastao je u Hercegovini a zatim se isporučivao u duvanski kombinat u Moskvu. Bio je bogate arome i jakog ukusa. To je bila sorta duvana poznata kao „Visoki Hercegovac“ , omiljen od strane sovjetske elite i buržoazije a medju njima poznatog sovjetskog kompozitora Majakovskog. Uz propagiranje Staljina kao „crnog diktatora“ i Hercegovina Flor u Rusiji pada u zaborav.
U Hercegovini još možete naći dobar duvan poznat kao “Hercegovačka škija“ u Ljubinju gdje se i danas duvan proizvodi, suši i čuva na tradicionalan način.
Autor teksta: Marko Ćapin – www.trebinjetravelguide.com