Vino je bilo poput tečnog, dugog poljupca.

“Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoče staroga vina…”

“Postoje dvije sorte vinove loze koje su obilježile istoriju i uspjeh vinarstva u istočnoj Hercegovini: autohtona žilavka, koja daje bijelo vino harmoničnog i punog ukusa, takvog da zaslužuje počasno mjesto na stolu austrijskog vladara. Zatim vranac, koji daje crno vino boje rubina sa tragovima ljubičaste, intenzivnog ukusa i bogatog mirisima (od cimeta sa slatkim korjenom, do jagode iz hrasta) koji je došao iz Makedonije i Crne Gore, ali je u Hercegovini našao svoje nenadmašno prirodno okruženje.“

Pravi muškarac ne samo da će za ručkom ili večerom naručiti vino, već mora i dobro poznavati vina. Zato vam danas donosimo popis pojmova koji bi vam trebali biti dobro poznati.

Aeracija – Postupak je kojim se, u kontaktu sa zrakom, omekšavaju vina bogata taninom. Vino se prelijeva iz bačve u bačvu takozvanim otvorenim pretakanjem pri čemu za pretakanje vina služi otvorena plitka posuda.

Aroma – Miris vina. Koristi se kao opšti pojam za sve mirise vina.

Barrique bačva – mala bačva od hrastovine zapremine 225 litara koja izvorno potiče iz francuskog vinorodnog područja Bordeaux, a danas se koristi u cijelom svijetu. Mlado vino se ulijeva u nove bačve i tamo dozrijeva 12 mjeseci. Drvo mu pri tome daje miris, boju i ukus, između ostalog i taninska kiselina.

Berba – naziv za branje grožđa koje se najčešće dogadja u septembru i oktobru, ali postoje i kasne berbe koje se dogadjaju i do sredine novembra.

Cabernet Sauvignon – Crvena sorta groždja izvorno potiče iz Francuske vjerojatno je najpoznatija sorta na svijetu. Vina od cabernet sauvignon imaju nepogriješivo koncentrisani voćni ukus, koji podsjeća na crnu ribizlu i zeleni biber.

Chateau – Francuski naziv za veliko vinarsko gazdinstvo, koristi se u Bordeauxu i drugim regijama.

Chianti – Najpoznatije i najomiljenije talijansko vino koje potiče iz Toscane i uglavnom se sastoji od groždja sorte sangiovese. Svojom laganom taninskom strukturom i svojim baršunastim nestankom jako se dobro slaže s jelima od tjestenine.

Degustacija – Probanje pojedinih vina s kasnijom objektivnom evaluacijom pri čemu se ocjenjuju izgled, ukus i miris i tada se daju bodovi. Degustatori moraju imati sposobnost razabiranja različitih aroma i ekstrakata u vinu, njihovog tačnog raspoznavanja te jasnog definisanja i opisivanja.

Dekantiranje – Pažljivo pretakanje vina u bokal zbog uklanjanja vinskog kamena i taloga ili dovodjenja kisika radi potpunog razvijanja arome vina.

Karakter – Naziv za dobro vino koje svoje obilježje dobija pod uticajem porijekla, sorte vinove loze i tradicionalnih metoda uzgoja. Vino bez karaktera je bez ukusa i neprivlačno.

Lako vino – Vina s niskom koncentracijom tanina, nižim udjelom alkohola i s manjom kiselosti. Odlikuje ih pitkost i niža energetska vrijednost u odnosu na teška vina.
Ledeno vino – Visokokvalitetno desertno vino koje se proizvodi od bobica koje su prilikom berbe i muljanja prirodno smrznute. Ima visoku količinu sladora i kiselost te je zbog dobijanja povezanog s mnogo rizika jedno od najskupljih vina.

Mlado vino – Vino koje nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo kroz djelomičnu ili cijelu fermentaciju.

Nestanak – Ukus nakon gutanja vina koji se mjeri jedinicom Caudalie, dužinom u sekundama, a zavisno o kvalitetu vina manje je ili više trajan i intenzivan.

Oksidacija – Hemijska reakcija do koje dolazi zbog kontakta vina s kisikom. Vino mijenja svoju boju te dobija drugačiji miris i ukus.

Rose – Svijetlocrveno vino koje se dobija iz crvenih bobica. Kožice crvenog groždja, koje sadrže boju, odvajaju se od soka prije ili malo poslije početka vrenja.

Slatko vino – Vino s ostatkom sladora višim od 50 grama po litri. Ostale kategorije vina su suvo, polusuvo i poluslatko.

Sorta – Naziv za skup vinove loze koji pripadaju istoj vrsti. Procjena je da danas u svijetu postoji preko 20.000 sorti vinove loze!

Stono vino – Najniža kvalitetna kategorija vina .Stona vina mogu i ne moraju sadržati oznaku geografskog porijekla, a propisan im je najmanji sadržaj stvarnog alkohola – zavisno o zonama od 8,5 % do 10,5 % alkohola prema zapremini.

Suvo vino – Ukus vina s niskim nivoem ostatka šećera. Kod vina takvog ukusa sadržaj ostatka šećera obično je između 0 i 4 grama po litru.

Tanin – Supstance koje igraju jako važnu ulogu u dozrijevanju vina. Nalaze se u peteljkama, košpicama i kožicama groždja i muljanjem dospijevaju u sok. Vino dobija dodatne tanine držanjem u drvenim bačvama. Tanini imaju konzervirajuće djelovanje pa su važan sastojak vina namijenjenih za duže čuvanje.

Vrenje – Prilikom vrenja vina šećer u dropu se uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Vrenje se može zaustaviti filtracijom i sumporenjem kako bi se dobio ostatak šećera.

Vrhunsko vino – Najviša kvalitetna kategorija vina. Pod vrhunskim vinom podrazumijevamo: vrhunsko vino s kontrolisanih i ograničenih vinorodnih područja, vrhunsko vino s kontrolisanih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja, predikatna vina s kontrolisanim geografskim porijeklom.