Obilje sunca razlog je zbog kojeg biljni svijet Hercegovine obiluje brojnim autohtonim vrstama ljekovitog bilja koje se u svim oblicima i pripravcima nalazilo i još uvijek se nalazi u hercegovačkim domovima. Većini biljaka koje rastu pod hercegovačkim sunčevim zrakama, od davnina su pridavana eliksirska svojstva. Njihovim učincima tradicionalna medicina godinama se zahvaljivala.
Od biljke zove preko srčanika ili linucere, do crvenog ploda ružešipurka ili divljeg šipka (lat. Rosa canina) do pčelinjeg matičnjaka ili macine trave, lipe, crnih ljekovitih plodova kupine, svemogućeg žutog cvijeta majčine dušice, gloga, metvice, kamilice, kadulje koji svojim opojnim mirisom, pod jačinom sunca oplemenjuju krševite brežuljke, i tako redom sve unedogled.
Sivi kamen zaklonjen zelenim lišćem često je ukras krečnjačkih brda iz kojih rastu endemične biljne vrste. Atraktivni cvjetovi kadulje, zanovijeti, vrijeska i drače predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvjetovima karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju.
U proljeće se vide žuti pejzaži zanovijeta, koji kasnije postanu plavi od kadulje, bijeli od vrijeska i žutosmeđi od cvjetova drače. Miris cvijeća i svježina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. To je razlog zbog kojeg i pčele rado nastanjuju ovo područje, dajući u košnicama Hercegovine čuveni ljekoviti med.