Pčelarski centar „Maksimović“ dolazi sa Jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Trebinju. U sklopu centra nalazi se pčelinjak od 500 košnica koji predstavlja tradiciju staru više od 150 godina. U devetnaestom vijeku područje Trebinja postaje dio pod kontrolom Austrijskog carstva, a Austrijanci otkrivaju bogatstvo i kvalitet hercegovačkog meda i 1884. godine osnivaju pčelarsku zadrugu za otkup meda u Trebinju. Od te godine redovno se med transportovao u Beč i prodavao širom Austro-Ugarskog carstva. Podaci iz arhive pišu da se 1900. godine samo za potrebe Beča izvezlo 30 000 kg meda sa Trebinjskog područja. Klima područja Trebinja nosi obilježja uticaja jadranskog mora i karakteriše se kao nešto izmijenjena mediteranska ili submediteransko klima. Zime su ovdje blage, gotovo bez snijega, ljeta žarka, suha i vedra. Srednja godišnja temperatura zraka je oko 14ºC, srednja vegetacijska 18,8ºC, a najtoplijeg mjeseca 22,9ºC.
Medonosna flora na području Trebinja je raznovrsna a karakteriše je postojanje više od 300 medonosnih biljki od kojih su neke endemske i posjeduju izrazito ljekovita svojstva. Za vrijem Rimske imperije mnoge biljke su se koristile za spravljanje ljekovitih napitaka, krema, melema. Najznačajnije medonosne biljke su: Žalfija -Kadulja (Salvia officinalis), Vrijesak (Satureja montana), Zanovijet (Petteria ramentacea), Drača (Paliurus spina-christi), Majčina dušica (Thymus serpyllum), Metvica (Metha), Vresina (Calluna vulgaris) itd. Veliki broj analiza koje su rađene kako u domaćim tako u inostranim laboratorijama pokazuju da se radi o medu visokog kvaliteta. Veliki broj nagrada i priznanja pokazuju da se radi o medu vrhunskog kvaliteta. Područje Trebinja i cijele Hercegovine predstavlja jednu ekološki čistu oazu označenu od svjetskih eksperata, amed proizveden u takvom području je sigurno lijek.
Savremeni pristup u proizvodnji, pakovanju, laboratorijskim analizama uz poštovanje najvećih standarada su garant da se naš med može smatrati ECO proizvodom.






